Collegium artisticum 2019.

Amila Smajovic.jpg

Uz prisustvo zvaničnika i skoro hiljadu posjetilaca, u Gradskoj galeriji Collegium artisticum 5. aprila 2019. u 20.00 sati svečano je otvorena najveća izložba BiH likovnih umjetnika i arhitekata, tradicionalna šestoaprilska Izložba Collegium artisticum.

CA 2019 pozivnica.jpg

O značaju i nužnosti njenog održavanja govorila je ispred Galerije kustosica Sanela Nuhanović, a u ime ULUPUBIH-a prisutne je pozdravila dr. Amila Smajović, predsjednica Udruženja, koja je istakla da je povod izložbi naša antifašistička prošlost, te da umjetnici pripadaju onima koji promovišu i prepoznaju univerzalne vrijdnosti civilizacije.

U ime zvaničnika, govorio je Abdulah Skaka, gradonačenik Sarajeva, podsjetivši da je ova izložba važna u obilježavanju 6. aprila, Dana oslobođenja Sarajeva. Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić je istakao da Kanton podržava kontinuirane napore likovnih udruženja koja njeguju kolektivni nastup u prezentaciji.

Izložba se održava uz velike napore organizatora, s obirom na činjenicu da je Javna ustanova Collegium artisticum već duže vrijeme u neizvjesnom statusu.

Abdulah Skaka otvorenje

Tradicionalno su dodijeljene nagrade Collegium artisticum radovima koje je žiri svakog pojedinačnog udruženja ocijenio najboljim.

Izložba će biti otvorena do 27. aprila 2019. godine, svakim radnim danom od 10.00 do 18.00 sati i subotom od 10.00 do 14.00.

Drago Handanovic.jpg

Nagrade ULUPUBIH-a Collegium artisticum 2019.

NAGRADA ZA FOTOGRAFIJU

Almin Zrno, fotografija “Wild Life”wild life 1.jpgAutor Almin Zrno se i ovim svojim radom potvrdio kao vrstan stvaralac u oblasti umjetničke fotografije. Sa fotografijom pod nazivom “Wild Life”, Almin je uspio zabilježiti neposrednost događaja – ekspresiju u izrazu i slobodu u značenju. U motivu kojim se bavi, divlji konji na glamočkoj visoravni, utjelotvoruje životnu premisu da je tajna sreće u slobodi, a tajna slobode u hrabrosti.

 

NAGRADA ZA ILUSTRACIJU U GRAFIČKOM OBLIKOVANJU:

Dejan Slavuljica – “Curzola”, “Stella” i “Kuća osam tajni”curzola.jpgDejan Slavuljica, illustrator i grafički dizajner, svoj ilustrativni rukopis znalački prilagođava različitim oblikovnim zahtjevima, kako onim vezanim za oblikovanje knjige za djecu “Kuća osam tajni”, tako i onim vezanim za oblikovanje vizuelnog identiteta brandova Curzola i Stella. Harmonično uvezujući grafičke elemente, tipografiju i ilustraciju, kreira svojevrsnu vizuelnu poetiku u grafičkoj komunikaciji.

NAGRADA ZA SCENOGRAFIJU:

Osman Arslanagić – scenografija “Tajna dvorca strave”Osman Arslanagić_Scenografija_Tajna dvorca strave_izvedba.jpgOsman Arslanagić – Oma je u projektu scenografije za dječiju predstavu “Tajna dvorca strave”, (Kazalište Trešnja, Zagreb) ostvario puni umjetnički i profesionalni angažman. Pored kreativnog sadržaja i vrhunske scenske estetike, Oma uvodi najmlađu publiku u novi metafizički svijet. Kroz ovaj projekat, edukacijske namjene teatra, preko rada na maketama, do same realizacije scenografije, objašnjava djeci šta je pozorište i kako ono diše kroz sve svoje pore.

 

NAGRADA ZA UNIKATNO OBLIKOVANJE:

Ena Mulavdić i Ebrahim Mohammadi – nakit “Elirdov portret”

Ena Mulavdic-Ebrahim Mohammadian Elird - ELIRDOV PORTRET-7.jpg

NAGRADA ZA KERAMIKU:

Drago Handanović – Keramoskulptura I i II2a.jpgDrago Handanović se ovim, kao i brojnim ranijim radovima iz oblasti keramike potvrdio kao umjetnik – profesionalac ustrajan u promicanju svojih likovnih svjetonazora. Izuzetna vještina u obradi materijala, oblikovne vrijednosti u formi i fakturi i svijet simboličkog koji nudi svojim plastikama bile su i ove, kao i ranijih godina dostatne da mu žiri izložbe Collegium artisticum 2019. dodijeli nagradu za keramiku!

 

NAGRADA ZA RAD U NEUSLOVIMA

Ismet Berbić – Iz dnevnika Dasnk Røde Kors 1993–2019.

IsmetBerbic.jpgPosebno priznanje žirija dodijeljeno je doajenu našeg grafičkog dizajna Ismetu Berbiću za koncept dizajn studija u izbjeglištvu (Danska, 1993.). Ovom umjetničkom intervencijom on na jednostavan i snažan način pokazuje snagu ljudskog otpora koja se zasniva na slobodi kreativnog stvaralaštva. Rad u neuslovima Ismeta Berbića nam treba posluži kao primjer da bez obzira na političke, socijalne ili ekonomske okolnosti ništa ne može i ne smije biti prepreka za integritet umjetničkog djelovanja.

Žiri ULUPUBIH-a: Ajna Zlatar, Šejla Kamerić i Asim Đelilović
Nagrade ULUBIH-a
Nanda Agić za grafiku
Alma Gavrić za slikarstvo
Žiri: Avdo Žiga, Hasan Čakar, Stjepo Gavrić, Emir Osmić, Boris Hodak i predsjednica prof. dr. Dubravka Pozderac-Lejlić
Nagrada AABIH-a
Vedina Babahmetović Grand Prix za Malu upravnu zgradu i veliki borovi, Zenica
Christoph Hinterreiter za realizaciju objekta
Amar Zuka za realizaciju enterijera
Ena Kukić i Dinko Jelečević za ideju
Selma Mašić i Sei Haganuma specijalna nagrada za realizaciju u inozemstvu
Small Scale, koordinator Igor Kuvač, specijalna nagrada za inovativan pristup radu s javnim prostorima
Dani arehitekture Sarajevo, specijalna nagrada za afirmaciju arhitekture
Žiri: Adnan Harambašić, Grozdana Šišović i Aljoša Dekleva

grand prix.jpg

 

Umjetnost zaglavljena između nabrajalica razno-lik-ih

Tekst iz kataloga Collegium artisticum 2019. napisala je dr. Amila Smajović

Šestoaprilska izložba Collegium artisticum 2019, 44 godine izlagačke tradicije, 80 godina umjetničkog avangardnog pokreta, 74 godine na temeljima antifašizma, proslava Dana oslobođenja grada Sarajeva (6. april 1945), tri strukovna Udruženja – ULUPUBIH, AA BIH, ULUBIH, najveća likovna smotra u BiH, oko 200 autora, oko 250 umjetničkih dijela, gradska galerija ili nije, Skenderija, miris vlage, memla, prljavi i oronuli zidovi, oštećen plafon sa flekama od kiša, okrnjena stakla, slabo svijetlo, hladno, pusto, Ministarstvo za kulturu Kantona Sarajevo – daje novac, Gradska uprava Grada Sarajeva – možda daje novac, umjetnici – umorni, uporni, istrajni, naivni, ljuti, odgovorni, bahati, čangrizavi, razočarani, siromašni, poznati, manje poznati, šalju radove, prijem radova, popis radova, umjetnički savjet, selekcija, obavještenje autorima, fotografisanje pimljenih radova, postavka izložbe, može – ne može, treba još radnika, nema stakla, fale postamenti, čišćenje, kasne umjetnički radovi, nema legendi, nema spiska učesnika, svađe oko prostora, malo prostora, žiri, nagrade, dizajniranje plakata, katalozi, tekstovi za katalog, izrada skulpturica za Gran prix, finalna postavka, otvaranje izložbe, velika gužva, gradonačelnik Sarajeva, ministar za kulturu Kantona Sarajevo, možda direktor BKC-a, nedostaje razglas, podjela nagrada, Gran prix ima-nema, nije niko zaslužio, ketering, piće, duhanski dim, novinari, veliki kulturni događaj za Sarajevo, glavna vjest iz kulture, intervjui, puni portali, objava fotografija na webu, Facebooku i Instagramu, čekanje novca, plaćanje računa, slaba posjeta izložbi, postavka 20 ili 30 dana, skidanje izložbe, predaja radova, izvještaj, narativni, finansijski i kraj.

Članovi ULUPUBIH (Udruženje likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera u Bosni i Hercegovini) izlažu: ilustracije, fotografije, krativne fotografije, filmske, pozorišne i angažovane plakate, dizajn loga i total branding, scenski dizajn, scenografiju, kostimografiju, knjige, etikete za vino, keramoskulpturu, keramiku, bakarne ploče, kovanice, metalnu haljinu, nakit, porculan, haljine mini kolekciju dizajniranog tekstila i tapiserije…

Teme su: ljubav, satira, kulturno naslijeđe, lijepe žene, priroda, ljudska prava, humanitarne akcije, političke, socijalne, kreativne, individualne, autobiografske, dizajnerska farsa…

Tehnika su: digitalni print, digitalno crtanje, digitalna ilustracija, olovka digital, digitalna grafika, vektorska grafika, offset print, lasersko rezanje, fotografija, zatim šivanje, mašinsko i ručno, tehnika tkanja klečanje, tradicionalna obrada metala kujundžiskom tehnikom, ručno izrezbarena bronza, minijature slikane uljanim bojama na brozni enameling, emajliranje, savijanje mesingane žica, obrada porculana i keramike…

Autori su: Alisa, Almir, Amer, Amila, Amna, Anita, Ata, Bernard, Bojan, Čedomir, Dalida, Dejan, Drago, Đani, Emina, Emir, Ena, Embrahim, Goran, Halida, Goran, Imrana, Ljiljana, Ismet, Samina, Kenan, Ljiljana, Miodrag, Muamer, Naida, Narcisa, Nedžib, Nevena, Osman, Radmila, Ramiz, Sandro, Sanja, Saša, Slobodan, Tarik, Vanesa, Vanja, Velija.

Dolaze iz: Sarajeva, Mostara, Chicaga, Springfielda, Banja Luke, Motala, Bihaća, Bužima, Doboja, Londona.

Tek kad se sve razdvoji na pojedinačne dijelove, kad se nabroje svi segmenti, uoči se ogromna raznolikost. Ovu raznolikost treba posmatrati na dva načina. Prvi način je posmatranje umjetnika kao neovisnog i slobodnog kreativca koji po vlastitom izboru nudi umjetnički sadržaj po principima jedan (umjetnik), jedna (tema), jedna (tehnika), jedan (predmet) jedan (sadržaj), jedna (poruka). Drugi način promatranja ove ogromne raznolikosti ukazuje na problem razjedinjenosti, rasparčanosti unutar umjetničke zajednice i ukazuje na ogroman nedostatak pokretačke, avangardne ideje. Možda su se baš iz tih razloga umjetnici pojedinačno povezali u jedan naslijeđeni kolektivitet, uspješan model iz prošlosti.

Ideja antifašizma nije odbačena ni od novih kolektiviteta jer u mentalnom naslijeđu ona je povezana sa idejom dobra koje pobjeđuje zlo. U tom sukobu dobra i zla, umjetnici su stali na stranu dobra, međutim antifašističke ideje se često dovode u vezu sa poraženim i potrošenim ideologijama. Posljedica ovih izuzetno komlikovanih odnosa je marginalizacija umjetnosti u današnjem BiH društvu. Međutim, današnje društvo je dodatno opterećeno tranzicijama, transformacijama, globalizacijama, digitalizacijama, raznim komunikacijama, koje su usmjerene ka pojedincu i njegovoj individualnoj produkciji. I ti se procesi „čitaju“ na ovogodišnjoj izložbi ULUPUBIH-a. Raznolikost sadržaja, teme, materijala do razjedinjene terminologije pokazuje krhkost pojedinca-umjetnika i krhkost umjetničke zajednice. Mislim da su umjetnici svjesni svoje krhkosti zbog čega ulažu ogroman napor da sačuvaju Šestoparilsku izložbu Collegium artisticum jer ona reflektira ideju dobra kao univerzalnu vrijednost, ideju kolektiviteta, ideju zajednice u kojoj se može i mora pokrenuti nova ideja. To je ona svijetla tačka na plakatu ovogodišnje Šestoaprilske izložbe. Za autora plakata ona predstavlja kraj puta koji su umjetnici prešli od osnivanja izložbe Collegiuma do danas a za autora teksta ona je svijetlost u mraku, svijetlost na kraju tunela, početak a ne kraj, jer ipak svijetli, uprkos svemu.

Oslobođenje

Klix

Fotografije su snimili prijateji i članovi Udruženja.

Advertisements